10 najvećih mitova i zabluda o dijetama i mršavljenju
Zdravlje

10 najvećih mitova i zabluda o dijetama i mršavljenju

 

Postoje brojni široko rasprostranjeni mitovi i zablude u vezi sa dijetama i mršavljenjem, u koje veliki procenat ljudi vjeruje, iako ne postoje naučni dokazi koji bi ih potvrdili kao istinite činjenice. Danas vam predstavljamo samo neke od njih, kao i naučna objašnjenja koja dokazuju koliko su ovi mitovi pogrešni.

MIT: Gladovanjem ćete zapravo sačuvati masne naslage

ČINjENICA: Jedan od najpopularnijih mitova o dijetama jeste onaj u vezi sa gladovanjem, odnosno tvrdnja da ćete usporiti vaš metabolizam ako prestanete da jedete, zbog čega će vaše tijelo pokušati da sačuva postojeće masne naslage. U nedavnom eksperimentu, istraživači su 11 zdravih dobrovoljaca zamolili da ostanu u metabolički komori (sobi u kojoj su precizno mjerili njihov metabolizam – količinu energije koju tijelo sagorijeva dok odmara), gdje oni tokom dana nisu jeli ništa, samo su pili vodu. Ustanovljeno je da je stepen sagorijevanja energije nakon tri dana porastao za 14 odsto, vjerovatno zbog porasta hormona noradrenalina, čija je funkcija upravo sagorijevanje masti. Ipak, naučnici tvrde, da bi dobrovoljci u slučaju da su nastavili sa eksperikentom, ubrzo imali pad ovog hormona, zbog naglog gubitka težine i pothranjenosti, koja bi imala razne negativne zdravstvene posljedice.

MIT: Nije dobro mršaviti više od jednog kilograma nedjeljno.

ČINjENICA: Mnogi tvrde da nije dobro mjeriti se više od jednom nedjeljno, jer ćete postati opsedniti svojom kilažom i izgledom. Međutim, nedavnom studijom, koja je pratila više od 40 ljudi koji su bili u procesu mršavljenja, od kojih su se neki mjerili svaki dan, neki svaki drugi dan, a pojedini jednom nedjeljno ili pak mjesečno, ustanovljeno je da su brže mršavili upravo oni koji su se češće mjerili. Dakle, mjerite se slobodno onoliko puta koliko želite i samo budite istrajni u svojim ciljevima.

MIT: Morate redovno da jedete kako biste održali normalan nivo šećera u krvi

ČINjENICA: U studiji koju smo već pomenuli u ovom tekstu, tokom koje su ispitanici samo pili vodu tri dana, ustanovljeno je da nivo šećera u krvi koji im se redovno mjerio, nije značajno opao iako su nekoliko dana bili be hrane, te da je ostao u granicama normale. Istovremeno, nivo masnoća u krvi je porastao, pokazujući na taj način da su njihova tijela uključena u proces sagorijevanja masti. Zaključak ove priče je – što češće jedete, češće ćete i biti gladni. Što nas dovodi do sljedećeg mita…

MIT: Mali i česti obroci pomoći će vam da izgubite višak kilograma.

ČINjENICA: Rasprostranjeno vjerovanje je da, ako ste ppodelili hranu tokom dana na više manjih obroka, to će ubrzati vaš organizam, nećete osjećati glad i pomoći će vam da se oslobodite masnih naslaga. Međutim, u nedavnoj studiji, istraživači iz Praga odlučili su da testiraju upravo ovaj mit. Tokom istraživanja dvije grupe ljudi jele su isti broj kalorija tokom dana, samo što ih je jedna grupa unosila u dva, a druga u šest obroka dnevno. Vrorvali ili ne, ali osobe koje su se hranile dva puta dnevno izgubile su više centimetara oko struka i osjećali su se zadovoljnije i tvrdile da su manje osjećale glad tokom dana od onih koji su jeli često.

MIT: Vježbanje će vam pomoći da smršate.

ČINjENICA: Ovaj mit izgleda nevjerovatno logično – fizička aktivnost pomaže nam da sagorimo kalorije, pa tako i da izgubimo višak kilograma. Ipak, to nije prava istina. Naslage masnoće u tijelu su veoma energetski guste i teško ih je “razbiti” vježbanjem, te bi bilo potrebno da pretrčite čak 36 km kako biste uopšte pokrenuli njihovo sagorijevanje. Problem predstavlja i činjenica što ljudi imaju običaj da “se časte” poslasticom nakon treninga što nikako nije dobro jer ćete tako nakon fizičke aktivnosti unijeti više kalorija nego što ste ih tokom vježbanja potrošili. Zaključak – izbjegavajte poslastice nakon treninga, a samo vježbanje bez dijete ne može biti uspješan recept za mršavljenje.

MIT: Bolje je da postepeno i polako gubiti kilograme, nego naglo i brzo.

ČINjENICA: Rasprostranjeno je mišljenje da ćete brzo izgubljene kile još brže i da vratite, te da ćete se ugojiti čak i više nego što ste težili prije dijete. Ali, da li je to istina? U nedavnom istraživanju pod nazivom “Mitovi, pretpostavke i činjenice o gojaznosti” objavljenom u magazinu “New England Journal of Medicine”, istraživači su stavili ovu tvrdnju u kategoriju mitova nakon razmatranja brojnih studija u odnosu na trajne efekte brzog i sporog mršavljenja. Naime, istraživanjem naučnika iz Australije na osnovu posmatranja 200 volontera dobijeni su drugačiji rezultati od očekivanih. POla ispitanika unosilo je oko 800 kalorija dnevno tokom 12 nedjelja, dok je druga polovina unosila svega 500 kalorija dnevno, ali tokom 36 nedjelja. Nakon testiranja, skoro svi ispitanici iz obje grupe vratili su izgubljene kilograme u roku od tri godine, što nam govori da vraćanje izgubljenih kilograma nema veze sa brzinom mršavljenja, već isključivo sa povratkom na stare nezdrave navike koje bi trebalo da promijenimo.

MIT: Prije dijete morate da imate jasne i realne ciljeve.

ČINjENICA: Ovo je jedno od popularnih vjerovanja za koje jednostavno ne postoji potvrda od strane bilo koje nauke. U jednoj studiji, istraživači su tražili od skoro 2.000 gojaznih muškaraca i žena jasno određene ciljeve prije nego što su počeli sa procesom mršavljenja. Pratili su ovu grupu ljudi oko dvije godine, a ustanovljeno je da su, na primjer, žene koje su imale “manje realne” ciljeve prije dijete zapravo smršale više. Dakle, sljedeći put kada odlučite da krenete na dijetu, slobodno sebi postavite visoke ciljeve i budite israjni na putu ka njihovom ostvarenju.

MIT: Dijete koje podrazumijevaju izbjegavanje masti su najdelotvornije.

ČINjENICA: “Izbjegavajte masnu hranu”, savjeti su kojih se skoro svi pridržavamo kada smo na dijeti. Ipak, za efikasnost ovog režima nema naučnih dokaza. Jedna studija, koja je pokrenuta još davne 1991. godine, a tokom koje su posmatrani životi i navike preko 48.000 žena, ustanovila je da se nakon toliko godina kod osoba koje su normalno jele, i onih koje su “pazile šta rade” nije pokazala velika razlika u kilaži, kao i u stopi obolevanja od srčanih bolesti ili raka. Dakle, šta bi trebalo da jedete? Trudite se da ni u čemu ne pretjerujete, a radije izaberite mediteranski način ishrane koji je bogat voćem i povrćem, ali i maslinovim uljem, orasima i povremenim konzumiranjem čaše crnog vina. To je mnogo bolji način da izgubite višak kilogramaod bilo koje druge dijete, kao i da smanjite rizik od srčanih obolenja.

MIT: Obavezan doručak će vam pomoći da se ne gojite.

ČINjENICA: Sigurno su i vas često savjetovali da zdrav i obilan doručak predstavlja prvi i osnovni korak za lako održavanje tjelesne mase. Upozorenja koja se odnose na to da ćete, ako preskočite doručak, kasnije tokom dana ogladnjeti toliko da ćete pojesti mnogo više i radije birati brzu hranu, baš i nisu tačne. Činjenica je da je doručak najvažniji obrok u toku dana, te da vam on ubrzava metabolizam, ali ukoliko ga nekim čudom preskočite, ako nemate naviko da jedete nezdravu i brzu hranu, nećete to uraditi ni tada. Ova tvrdnja dokazana je i studijom u kojoj je 300 gojaznih dobrovoljaca na dijeti bilo podijeljeno u dvije grupe – jednu koja je konzumirala doručak redovno, i drugu koja je morala da ga “preskače” tokom dana. Nakon 16 nedjelja, rezultati su bili gotovo identični, i obje grupe izgubile su skoro isti broj kilograma.

MIT: Sokovi su dobri saveznici u borbi protiv viška kilograma.

ČINjENICA: Dijete bazirane smao na voćnim sokovima obećavaju vam razne fantastične stvari, a između ostalog i brz gubitak kilograma. Međutim, veliki dio izgubljenih kilograma biće zapravo voda iz vašeg organizma. Naime, kada prestanete da jedete, vaše tijelo sagorijeva glikogen, skladišten u našoj jetri i miićima, koji vodi računa o skladištenju energije i vode u organizmu, zbog čega dolazi do oslobađanja viška tečnosti iz tijela. Čim ponovo počnete da jedete, vaše tijelo će se ponovo “napuniti” vodom i glikogenom, što će rezultovati povećanjem tjelesne mase.

Izvor: lepotaizdravlje.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *