INFO

Bosna i Hercegovina (konačno) mora preuzeti svoju ulogu u upravljanju migracijama

Do maja 2020. godine vlasti u Bosni i Hercegovini zabilježile su 5.047 novih dolazaka  migranata u BiH, a u odnosu na isti period 2019. godine (8.804), to predstavlja smanjenje od 43 posto. Samo u maju vlasti BiH zabilježile su 512 dolazaka, što u odnosu na maj 2019. (2.603) predstavlja smanjenje od 80 posto, uglavnom uzrokovano mjerama za suzbijanje COVID-19 koje utječu na kretanje u regiji i u BiH, kao i ograničeni kapaciteti za identifikaciju i registraciju na terenu, navedeno je u posljednjem objavljenom mjesečnom izvještaju Ujedinjenih naroda u BiH. U 2020. godini osobe u pokretu dolaze iz više država, a najbrojniji su iz Pakistana (27%), Afganistana (24%), Maroka (17%), Iraka (6%) i Alžira (5%). Kada se gleda period intenziviranja migracija u BiH od januaru 2018. godine, najveća zastupljenost osoba u pokretu je iz Pakistana (33%), Afganistana (14%) i Sirije (9%).

Inicijative “Europe Must Act” osnovana je od strane volontera na grčkim egejskim otocima Chos i Samos u martu 2020. godine, zbog sve goreg stanja u kampovima na žarišnim tačkama. Ovaj pokret volontera dobiva na sve većem značaju od strane volontera i preko 20 nevladinih organizacija radi zajedničke promocije za human, dostojanstven i legalan prihvat izbjeglica u Evropi.

“Kroz lokalnu akciju u gradovima širom Evrope, kao i zajedničkim naporima zagovaranja lokalnih organizacija, želimo da utičemo na evropsku migracijsku politiku. Tražimo izmjene Sporazuma između EU i Turske pravednom i humanom politikom EU o migracijama, počevši od uklanjanja prenapučenih logora na egejskim ostrvima kroz ravnopravno preseljenje u države članice”, navodi se u preglednom izvještaju ove organizacije o trenutnom stanju na Egeju iz perspektive nevladinih organizacija.

Politike sekuritizacije, kriminalizacije solidarnosti i odvraćanja ne djeluju i nastavit će rezultirati kršenjem ljudskih prava i međunarodnog prava. Europe Must Act i organizacije koje su doprinijele ovom izvještaju umjesto toga predlažu alternative kojima se izbjeglička prava stavljaju u srž politike azila, osiguravajući dostojanstvene životne uvjete i pravedno saslušanje svima koji dolaze na evropske obale tražeći sigurnost, naglašeno je u izvještaju.

Ostaje nejasno zašto vlasti u BiH, posebno oni koji su zaduženi da prate stanje migracija i oni koji treba da donose političke odluke u tom smjeru, ne čitaju ili ne prate ovakve i slične izvještaje, odnosno ne uvažavaju temeljna dokumenta koja se odnose na zaštitu ljudskih prava.

Tenzije rastu, a ljudska prava na sve nižem nivou

Migrantska situacija u Bosni i Hecegovini u 2020. godine bilježi pad dolazaka osoba u pokretu prema zvaničnim podacima, dok prema ocjenama međunarodnih organizacija i medija kulminira i sve više ugrožava temeljna prava osoba u pokretu.

Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području Unsko-sanskog kantona 19. avgusta donijela je odluku kojom se zabranjuje ulazak migranata na područje USK van trenutnog prihvatnog kapaciteta kampova, prevoz migranata svim prijevoznim sredstvima, kretanja migranata i okupljanja na javnim površinama i pružanje usluga smještaja migrantima. Osim navedenih zabrana, usvojen je i niz zaključaka kojim se zadužuju različite institucije, kako na kantonalnom, tako i državnom nivou. Jedan od zaključaka jeste zaduženje Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova USK da na ulazima na područje Kantona postavi stalne punktove i spriječi dodatni priliv migranata. Takođe, odlukom se traži i od pravosudnih institucija da uzmu u prioritet rada predmete i sankcionišu osobe identifikovane kao osobe koje narušavaju javni red i mir i čine krivična djela samovlašća, kao i druga krivična djela kojima usložnjavaju situaciju na terenu uzrokovanu migrantskom krizom.

Ipak, ovakva odluka je podijelila kako javnost u Bosni i Hercegovini, tako i međunarodne organizacije koje pomažu u vezi pitanja migracija. New York Times navodi da tenzije rastu u sjeverozapadnoj Bosni nakon što su lokalne vlasti pokrenule široko rasprostranjene akcije prema hiljadama migranata nasukanih u tom području i postavile policijske blokade kako bi spriječile dolazak novih pridošlica koji se žele domoći Evrope. Vlasti u Krajini postaju sve neprijateljskije prema hiljadama migranata zarobljenih u njihovoj regiji, posebno prema procjenama oko 2.500 njih koji spavaju vani u prljavim, nesanitarnim uvjetima u Bihaću i nekoliko drugih pograničnih gradova.

Neprijateljstvo je izazvalo širenje lokalnih osvetničkih grupa koje prijete migrantima nasiljem i protjerivanjem. Ove godine je oko 10.500 migranata i izbjeglica ušlo u siromašnu Bosnu, samo radi poređenja u cijeloj 2017. godini je bilo 755 dolazaka migranata, poručuje NY Times.

Istovremeno, Amnesty International u svom saopštenju od 25. avgusta navodi da je odluka vlasti u Bosni i Hercegovini da uvedu ograničenja na slobodu kretanja migranata i azilanata koji se nalaze u zemlji, diskriminirajuća i ugrožava ljudska prava osoba u pokretu. “Vlasti bi trebale raditi na pronalaženju rješenja za smještaj i podršku nekoliko hiljada ljudi izvan službenih prihvatnih centara, umjesto da ih usmjeravaju i ostavljaju bez zaštite i na milost i nemilost grupama osvetničkih ljudi. Ova odluka o dodatnom ograničavanju prava i sloboda već marginalizovanih ljudi u pokretu nije samo nezakonita, već i potencijalno nesmotrena”, izjavila je istraživačica za Balkan Amnesty Internationala, Jelena Sesar.

“Bez brzog djelovanja vlasti na svim nivoima, uključujući Vijeće ministara, na identifikaciji pogodnih objekata u svim dijelovima zemlje za smještaj migranata i azilanata, Bosna i Hercegovina se suočava s nadolazećom humanitarnom krizom. Ove restriktivne mjere koje ciljaju čitavu grupu su nesrazmjerne i diskriminatorne i treba ih odmah ukinuti”, napominje Amnesty International.

Stanje u Krajini složeno – zabrinjava samoorganizacija ljudi

O stanju u Unsko-sanskom kantonu, posebno Velikoj Kladuši mediji nerijetko izvještavaju neprofesionalno i senzacionalistički, podstičući netrepeljivost prema označenoj grupi kao ranjiva kategorija osoba u našem društvu –  osobe u pokretu. I New York Times i Amnesty International, kao i mnogi drugi mediji i međunarodne organizacije izvještavale su o samoorganizaciji ljudi u Krajini, a sve sa ciljem sprječavanja ulaska migranata na to područje.

Teška situacija u Krajini i nedostatak sistemskog rješavanja migrantske situacije podstakli su samoorganizaciju ljudi i uzimanje “pravde u svoje ruke”, čime se direktno narušavaju temeljna prava osoba u pokretu uz aktivnosti nasilnog odvraćanja osoba u pokretu.

Osim toga, takvo samoorganizovanje i pozivi na nasilje prema bilo kome, predstavljaju ozbiljnu sigurnosnu prijetnju koja tako mora biti i tretirana od nadležnih sigurnosnih agencija.

Jedan od načina okupljanja ljudi sličnog razmišljanja i zajedničkog djelovanja u aktivnostima odvraćanja migranata jeste i Facebook grupa pod nazivom Doček migranata, osnovana 17. avgusta 2020. godine, a već sada broji preko 6.000 članova. U roku od dva dana ova grupa je okupila preko 3.000 članova, a same objave ove grupe su fokusirane na mapiranje kretanja migranata, uz aktivno učešće članova i kontinuiranim dojavama o tome gdje se nalaze migranti i kojim prevoznim sredstvima dolaze. Važno je naglasiti da je ova grupa do prije nekoliko dana bila javna, a sada je označena kao privatna, vjerovatno kako bi administrator grupe imao uvid o tome ko je član i sa kojim razlogom je postao član grupe, jer su se pojavili komentari na njihovim objavama da ih sigurnosne agencije nadziru.

Kroz nekoliko objava sadržaja date grupe, vidljivo je i podstrekavanje na nasilje protiv osoba u pokretu, te jasna netrpeljivost prema istima, a pri tome potpuno zaboravljajući da je Bosna i Hercegovina kao država obavezna poštovati međunarodne dokumente, kojim se obavezala na zaštitu temeljnih prava migranata, izbjeglica i tražitelja azila.

Izvor: Facebook

Poređenja radi, već prošle godine u avgustu u Sloveniji je zabilježena slična pojava Štajerske straže kao paravojne formacije i samoorganizirane grupe ljudi koja se uvježbava vojnim pravilima za “konflikte koji su neminovni”. Vođa ovog pokreta jeste Andrej Šiško, koji je osuđen na osam mjeseci zatvora, od čega je odslužio šest. Pored toga, Štajerska straža je antiimigrantski pokret koji je sve jači u Sloveniji, posebno u području uz granicu s Hrvatskom.

Međutim, zašto se dešava samoorganizacija ljudi i mijenja odnos lokalnog stanovništva prema migrantima u USK-a, Zehida Odobašić Bihorac, volonterka koja već tri godine neumorno pomaže osobama u pokretu, kaže da je u početku 2018. godine, postojala  ogromna empatija, jer su ljudi pretpostavljali, kao što je i sama mislila, da je to jedan talas ljudi koji će proći. “Ljudi su osjećali dužnost da pomognu i vidjeli su osobe u pokretu kao druge ljude u nevolji kojima je pomoć potrebna. Međutim, ni platežna moć stanovnika Bosne i Hercegovine nije velika, građani koji su davali jednu dvije deke, obuće, šerpe, više nisu u mogućnosti da pomažu migrante. Ali, kako vrijeme više odmiče, ljudi misle da sva nadolazeća kriza je izazvana migracijama i vide isključivo krivicu u migrantima. Mislim da takva percepcija ide na ruku i samim političarima, jer su sa sebe skinuli odgovornost i šta god da se dešava, krivi su migranti. A i sami mediji koji neprofesionalno izvještavaju o migrantskoj situaciji su pod kontrolom političkih opcija, pa i skreću pozornost sa sebe i svog nerada na problematiku migrantske situacije.”

Bihorac smatra da bi se stanovništvo trebalo okrenuti i pitati svoje političare i one koji su plaćeni da se bave migracijama, zašto ne rade svoj posao i zašto ugrožavaju svojim neradom sigurnost imovine naroda, ličnu sigurnost građana Bosne i Hercegovine, kao i njihove djece i sigurnost i prava tih ljudi koji su se tu zatekli.

Važno je naglasiti da u toku ove samoorganizacije ljudi, kontinuirana je i pojava markiranja ljudi koji pomažu te migrante i označeni su kao izdajnici svog naroda. I sama Zehida je žrtva online nasilja, zlostavljanja i prijetnji zbog toga što pomaže osobama u pokretu i stoji u odbrani njihovih temeljnih prava. Iako je kroz komentare i objave direktno prozivana i žrtva je nasilja, nakon prijave policijskoj upravi 24. avgusta, do danas nije bilo reakcije na istu. Međutim u odbranu Bihorac, stala je međunarodna organizacija Front Line Defenders sa urgentnim apelom izražavajući svoju zabrinutost tekućom kampanjom blaćenja i prijetnjama Zehidi Bihorac i drugim braniteljima ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, koji se otpočetka migrantske krize 2018. godine suočavaju sa sve većim neprijateljstvom kako vlasti, tako i opće populacije.

Analizirajući reakcije međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava, kao i pisanje uglednih svjetskih medija, jasno se nameće stav da BiH ne čini dovoljno po pitanju migracija. Zbog uskih političkih interesa entitetske i kantonalne vlasti donose odluke suprotne svim postojećim normama koje jasno određuju prava svih ljudi, pa tako i ljudi u pokretu. Takvim načinom i kratkoročnim gledanjem na problem migracija proizvodi se šteta za državu, ali će sigurno biti i posljedica po lokalna područja i odnose, ukoliko se ova praksa nastavi. Ohrabruje postignuta suglasnost predsjedništva BiH na sjednici održanoj 27. avgusta, o rješavanju migrantske problematike u BiH, te je od Vijeća ministara BiH zatraženo da izdvoji pet miliona KM koja će biti utrošena za, uvjetan i human smještaj migranata izvan urbanih cjelina.

Izvor: Global Analitika /Autor: Safet Mušić

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *