Doc.dr Marizela Šabanović
Razgovaramo sa,  Zdravlje

Doc.dr Marizela Šabanović: – Nema čarobnog napitka da mi „očistimo“ naše tijelo

 

Doc.dr Marizela Šabanović, je poznata i itekako priznata nutricionistkinja  širom Balkana. Prva je doktorirala nutricionizam u Bosni i Hercegovini.  Iskoristila je društvene mreže da prenese svoje znanje i  savjete putem bloga Nutricionizam.ba 

Aktivna je i na Instagramu, gdje takođe možemo pročitati i čuti nešto više o zdravoj ishrani, ali tu su i zdravi recepti. Ona je neko ko uživa da priča o ishrani, da na prvi pogled to već vidite. Dok priča, njen osmijeh obasjava sve, tako  da je sa radošću odgovorila na neke nedoumice svih nas.

 

Vi ste doc. dr  nutricionizma, a i edukator. Na neki način ste objednili sve ljubavi u jednu. Koliko je težak put do toga?

 

Kada sam upisala fakultet Prehrambene tehnologije, nisam znala da ću se baviti ovim. Na trećoj godini studija sam imala biohemiju. Kroz taj predmet shvatila sam da želim da se bavim utjecajem hrane na čovjeka. Po završetku studija bila sam asistentica na Biohemiji nekoliko godina što mi je pomoglo da još bolje savladam znanja iz ove bazne nauke. Bez biohemije nema nauke o prehrani. Nakon studija završila sam magistarski i doktorski na užoj naučnoj oblasti nutricionizam. Nekako je sponatano došla ideja o blogu jer sam oduvijek voljela pisanje. Radeći kao saradnica na fakultetu shvatila sam da je jako bitno educirati ne samo studente nego i široke narodne mase. Blog mi je pružio tu mogućnost jer intenet je dostupan baš svima. Moj put je bio drugačiji jer sam prva doktorirala nutricionizam u BiH. Ljudi nisu ni znali šta je to. A opet sa druge strane, nikad se ne bih mijenjala. Malo teži put trebao je više truda i znanja, ali to je ono što nas čini stručnijim. Nekada se šalim da od 18.-te godine stalno učim o hrani, pišem o hrani ili jedem.

 

Poznati ste kao neko ko nesebično dijeli savjete o zdravoj ishrani na društvenim mrežama. Primećujete li efekte toga da Vaši pratioci te savjete i primjenjuju?

 

Svaki dan imam poruke u kojima se zahvaljuju i kažu da sam im pomogla i tako što su čitali i slušali šta pišem i pričam. To me čini sretnom. Uvijek će biti ljudi koji žele sami da rade na sebi a puno je i onih koji žele da rade individualno sa mnom.

 

Vidljivo  je da su i djeca sve više danas gojazna. Roditelji se često pitaju kada je pravi trenutak, starosna dob djeteta za odlazak nutricinosti?

 

Nema starosne dobi. Kad god primijetite da nešto nije uredu sa djetetom, prvo liječniku pa onda dalje. Liječnik postavlja dijagnozu i nakon toga se može uraditi korekcija prehrane. Obično je potrebna edukacija roditeljima kako bi svi bili podrška promjene prehrane djeteta. Djeca nas gledaju, ne slušaju.

 

Koje su najčešće greške u ishrani djece, a i odraslih?

 

Najčešća greška je izgovor da nemamo vremena. Tako se onda lakše odlučimo da kupimo usput neku pitu ili drugu brzu hranu. A upravo je kuhanje zajedničkih obroka osnova zdrave prehrane. Mnogo pržene hrane, zasićene masnoće, slatkiši, nedostatak povrća i voća u jelovniku, manjak kretanja i sna, sve su ovo navike koje jako loše utiču na prehrambeni status a vrlo često se povezuju sa debljinom.

 

 

Koliko je teško pomoći pacijentu da reguliše problem sa kilogramima, a samim tim i sa zdravljem?

 

Najteže je donijeti odluku. Osobe koje odluče da mijenjaju svoj način prehrane, ništa ne može da zaustavi. Nema više izgovora. Promjena je proces. Ne ide preko noći. Treba postaviti realne i ostvarive ciljeve kako ne bi odustali. I kada se desi da posustanemo, podsjetiti sebe da se vratimo a ne odustanemo. Život je putovanje a ne cilj. Tako je i sa prehranom.

 

Gdje pacijent najčešće poklekne?

 

Najčešće su to slatkiši. Zato je dobro osvijestiti količine slatkiša ali i sastav. Uvijek savjetujem da se prave domaći kolači poznatih sastojaka. Na takav način kontroliramo šta jedemo.

 

Svakodnevno nas bombarduju sa milion dijeta, raznim preparatima za mršavljenje, detoksima. Kako Vi to posmatrate?

 

Pravilna prehrana je stil života. Nije trend. Nije dijeta sa koje jedva čekate da se vratite. Zato je važna edukacija ljudi kako bi upoznali svoje tijelo ali i namirnice. Žalosno je da ljudi tako malo znaju o hrani koju svaki dan jedu. Detoks našem tijelu rade organi poput jetre, bubrega, kože, pluća. Nema čarobnog napitka da mi „očistimo“ naše tijelo. Svom tijelu ćemo najviše pomoći ako svaki dan jedemo dovoljno povrća i voća, dovoljno spavamo, pijemo vodu, krećemo se i smijemo.

 

Koje su najčešće zablude u vezi ishrane?

 

Najčešća zabluda je da je pravilna prehrana skupa. To je izgovor za neposvećenost sebi. Svaku hranu plaćamo, pa zašto onda ne bi jeli zdravije? Svaki puta kada neko kaže to, pitam koliko koštaju cipele, odjeća a opet većina trči da kupi „markirano“. Zašto nam je bitnije ono oko nas nego šta se dešava u nama?

 

Prevencija je bitna. Smatrate li da bi se i u školama trebalo više pričati o pravilnoj ishrani?

 

Prevencija je osnova zdravlja. Kad bi barem dio novca koji dajemo na liječenje nezaraznih bolesti savremenog doba (dijabetes, hipertenzija, gojaznost) usmjerili na prevenciju, vjerujem da bi se broj oboljelih drastično smanjio. Nažalost, mnogi će radije uzeti tabletu i vjerovati u čarobni čaj nego što će nešto poduzeti za svoje tijelo jer to znači preuzeti odgovornost za svoje zdravlje. Žalosno je da se o pravilnoj prehrani jako malo uči generalno u školama a porazno je to za medicinske struke. Hrana nije lijek ali je potpora našem zdravlju i izliječenju.

 

Šta je ono što svima savjetujete po pitanju ishrane?

 

Prije svega educirajte se. Slušajte ljude koji imaju iza sebe reference iz oblasti prehrane. Danas nažalost, mnogo ljudi daje savjete o prehrani. Zato je važno pitati ko je ta osoba i koliko zna o hrani. Druga bitna stvar je kretanje, san, opuštanje, smijeh. Ne smijemo zaboraviti niti jednu kariku u svom zdravlju. Pazite odakle su namirnice i kuhajte. Što više imate kontrolu nad svojom hranom, to je veća sloboda za Vaše zdravlje.

 

Uz kafu info / Autor: Željka Pavlović

Foto: nutricionizam.ba/ Instagram

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *