asertivnost
Iz ugla,  Pomažemo,  Zdravlje

Ili ti ili ja može da bude i ti i ja. Znate li šta je asertivnost?

 

Asertivnost-štit mentalnog zdravlja

Nerijetko možemo da čujemo kako ljudi govore da ih je neko „izuo iz cipela „ „preveslao“ „nategnuo“ „preveo žedne preko vode“ „izmuzao“ da im „pije krv“ „prodaje maglu“ i tako unedogled. Lista narodnih metafora je neiscrpna u nastojanju da se slikovito i što plastičnije dočara čovjekovo umijeće manipulisanja.

Iskustvo pokazuje da veliki dio međuljudskih odnosa čine upravo ovakvi predatorski obrasci ponašanja.
Nije čudno onda što je još davno skovana izreka da je „čovjek čovjeku vuk“ .


Ljudi, poučeni vjekovnim iskustvom, saželi su tu spoznaju u ovu čuvenu sintagmu da buduća pokoljenja upozore na surovu činjenicu života.
Navedeni primjeri, iako nisu dijagnoza načina na koji ljudi opšte, tvore prilično pesimističnu sliku i ne ostavljaju mnogo nade za budućnost.

Da li je nužno tako ili pak postoji alternativa pomenutom „kodeksu“ međuljudskih odnosa?
Spasonosno rješenje u tom „vučjem svijetu“ zove se asertivnost.

Pojam potiče od engleske riječi “assertive” odnosno latinske “asertivus” što znači potvrdan. U psihološkom smislu asertivnost upućuje na samopotvrdno, odgovorno i samopouzdano ponašanje u situacijama kada je ličnost izložena riziku da bude izmanipulisana, instrumentalizovana, ili jednostavno kada su ugrožena njena legitimna prava.

Većina ljudi u takvim situacijama reaguje po binarnom principu tipa “ili-ili”, bilo da se povlači i time odriče svojih prava, bilo da ispoljava agresivno ponašanje u nastojanju da ih zaštiti .

Alternativa takvom “robotskom” ponašanju tipa “pobjednik-gubitnik” jeste upravo asertivno reagovanje koje pomenutom “ili ti ili ja” pretpostavlja jedan viši tip reagovanja koji se zasniva na principu “i ti i ja”.

U prvom slučaju, ličnost nema slobodu ponašanja, zarobljena je u klackalici pa je čas gore, čas dole.
Asertivno reagovanje otvara mogućnost za kreativnije nošenje sa problematičnim situacijama u komunikaciji i može efikasno da zaštiti integritet ličnosti uz istovremno uvažavanje i druge osobe.

Umjesto da progutamo uvredljive riječi koje su nam upućene ili pak odgovorimo istim tonom ili čak agresivnijim bolje je reći da nas to što smo čuli povređuje i da se loše osjećamo zbog toga.

Takođe je adekvatno reći osobi koja nas je “počastila” uvredljivim frazama da ima pravo da se ljuti na nas, ali ne i da nas vrijeđa i da ćemo prekinuti komunikaciju ako tako nastavi.

Pacifizaciji ratoborne komunikacije mogu doprinijeti i duhoviti odgovori na nečije agresivne izraze čime oni postaju karikirani i time i samom pošiljaocu djeluju besmisleno i neadekvatno.

Moglo bi se reći da je asertivna osoba nalik lutku od gume koga možemo stalno savijati, a da se on uvijek vrati u svoj prvobitni oblik.
Psihološki je žilava i nedozvoljava da bude izmanipulisana i instrumentalizovana.

Kakve efekte ima asertivno odnosno neasertivno (pasivno ili agresivno) ponašanje na psihičko i fizičko zdravlje?
U praksi se pokazalo da neasertivno reagovanje dovodi do psihosomatskih oboljenja i da osobe koje se odriču svojih prava zarad prava drugih nerijetko obolijevaju čak i od karcinoma.


Neasertivno nošenje sa provokativnim situacijama rezultuje javaljanjem nezdravih osjećanja kao što su bijes, krivica, depresija, anksioznost, stid, povrijeđenost, razočaranost koja dovode do psihičkih smetnji i poremećaja ako postanu česta i hronična.
Vidimo da je asertivnost od suštinske važnosti za očuvanje zdravlja, a i uopšte za poboljšanje kvaliteta života.

Ako nam manjka asertivnosti ne treba da budemo zabrinuti jer se ona može naučiti kroz tzv. asertivni trening, gdje se pojedinci uče kako da se efikasnije zauzmu za sebe, izgrade samopouzdanje i ovladaju vještinama nenasilne, odnosno asertivne komunikacije.

Svakako da postoje i neke ekstremne situacije u kojima nije mudro ispoljavati asertivnost jer time možemo prouzrokovati još veću štetu.
Ona nije neki univerzalni lijek za sve problemske situacije u komunikaciji, ali u mnogim slučajevima je dragocjena.


Na kraju, može se reći da su još naši stari mudro uvidjeli kakve posljedice ima pretjerano popustljivo ponašanje po ličnost kada su skovali tako lapidarnu, a toliko duboku i istinitu izreku koja glasi: “Predobar-nedobar!”

Autor: Psiholog i savjetnik u transakcionoj analizi, David Zorić

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *