Osobe s invaliditetom u BiH nisu važne turističkim radnicima
INFO

Osobe s invaliditetom u BiH nisu važne turističkim radnicima

 

O samoj nejednakosti osoba s invaliditetom u našem društvu uvjerili smo se kroz nebrojene primjere, uvjeravajući nas da naše društvo nije prilagođeno za osobe s invaliditetom, niti dovoljno radi na samom unapređenju ljudskih prava osoba s invaliditetom.

Procjenjuje se da globalno postoji preko milijardu osoba s invaliditetom, kao i da je više od 2 milijarde ljudi, poput supružnika, djece i njegovatelja osoba s invaliditetom, što predstavlja gotovo trećinu svjetske populacije, direktno pogođeno invaliditetom, navodi UN. Iako ovo znači veliko potencijalno tržište za putovanja i turizam, ono i dalje ostaje u velikoj mjeri nedovoljno opsluženo zbog nepristupačnih turističkih objekata i usluga, kao i diskriminatornih politika i praksi, ali i samog nedostatka sluha za razvoj turističkog potencijala i eksploatacije turizma za sve.

Naša zemlja potpisnica je UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom koja garantuje jednakost. Osobe sa invaliditetom su građani sa jednakim pravima i obavezama kao i osobe bez invaliditeta. Članom 30 Konvencija garantuje da osobe sa invaliditetom imaju pristup uslugama onih koji se bave organizacijom sportskih, rekreativnih i turističkih aktivnosti. U zaključnim razmatranjima Komiteta za prava osoba s invaliditetom, navedena je zabrinutost što se ne može utvrditi značajan napredak uprkos činjenici da postoji usvojena strategija za period 2016-2021. godinu za promociju dostupnosti obrazovnih, kulturnih i sportskih objekata.

Turizam za sve ili pristupačni turizam omogućava svim ljudima da učestvuju i uživaju u turističkim iskustvima. Više ljudi ima potrebe za pristup, bilo da su povezane sa fizičkim stanjem ili ne. UN dalje navodi da je pristupačni turizam kontinuirani napor da se osigura da turističke destinacije, proizvodi i usluge budu dostupni svim ljudima, bez obzira na njihova fizička ograničenja, invaliditet ili dob. Ovo uključuje turističke lokacije, objekte i usluge u javnom i privatnom vlasništvu. Pristupačnost kao imperativ svakog demokratskog društva se ogleda u kontinuitetu i sveprisutnosti u društvu, te kao takav obezbjeđuje svim osobama jednakost, pravičnost i dostojanstvo propisano i zakonskom regulativom. Iako i sami niste osoba s invaliditetom, to vas ne isključuje niti oslobađa odgovornosti da ne date svoj doprinos u samom prilagođavanju našeg društva potrebama osoba s invaliditetom.

O samoj posvećenosti UN-a pristupačnom turizma, govori i činjenica o postojanju Svjetske turistička organizacija (UNWTO) kao agencije Ujedinjenih naroda, kao odgovorne organizacije za promociju odgovornog, održivog i univerzalno dostupnog turizma. Kao vodeća međunarodna organizacija na polju turizma, UNWTO promovira turizam kao pokretač ekonomskog rasta, inkluzivnog razvoja i održivosti životne sredine i nudi vodstvo i podršku sektoru u unapređivanju znanja i turističkih politika širom svijeta.

Ako nas ne zanimaju osobe s invaliditetom, zašto nas ne zanima ekonomija?!

Tokom posljednih godina turizam je doživio ekspanziju i kontinuirani rast, kao i razvoj različitosti ponuda, te postao jedan od najbrže rastućih ekonomskih sektora na svijetu. Savremeni turizam usko je povezan s razvojem i obuhvaća sve veći broj novih destinacija. Ova dinamika pretvorila je turizam u ključni pokretač socio-ekonomskog napretka, a sam doprinos turizma ekonomskoj dobrobiti ovisi o kvaliteti i prihodima od turističke ponude.

S tim u vezi, ukoliko se turistička zajednica u našoj zemlji ne pozabavi problematikom osoba sa invaliditetom – odnosno ne posveti pristupačnom turizmu, sa ekonomične strane zanemaruje u potpunosti potencijal potpuno “neiskorištene” ciljne grupe, s obzirom da na državnom nivou, a vrlo malo na regionalnom nivou, se posvećuje pažnja turizmu za osobe sa invaliditetom.

Pristupačnost ne znači samo prilagođenost za korisnike kolica, to je, prije svega, stav o barijerama – ne samo fizičkim, nego i mentalnim. Vjerujemo da problem pristupačnosti turizma za osobe sa invaliditetom nije nebriga, nego prije svega neinformisanost, needuciranost, kao i nedostatak praćenja globalnih trendova.

Povodom 27. septembra kao Svjetskog dana turizma generalni sekretar UN-a, Antonio Gutteres, podsjetio je da se milioni ljudi širom svijeta oslanjaju na turizam zbog zarade, a posebno žene i mladi. Ljudi koji su inače zapostavljeni u našem društvu,  zahvaljujući jedinstvenom turističkom potencijalu pronašli su dostojan posao i šansu za bolji život zahvaljujući. “Osim što pruža mogućnosti ljudima, turizam može igrati važnu ulogu u očuvanju naših jedinstvenih i zajedničkih kultura i zaštiti biološke raznolikosti i ekosistema koji nas održavaju.”

Prema svjetskom barometru turizma koji izdaje UNWTO na globalnom nivou, procijenjeno je da su dolasci međunarodnih turista (posjetitelji preko noći) opali za 65% u prvoj polovici 2020. u odnosu na isti period prošle godine, a dolasci u junu za 93%, prema podacima sa turističkih destinacija. Ipak, međunarodni turizam bi se mogao oporaviti na nivo 2019. u periodu od 2,5 do 4 godine na osnovu različitih faktora, uključujući stopu poboljšanja samopouzdanja putnika, uglavnom zavisnu od percepcije sigurnosti i razvoja pandemije, postepeno uklanjanje ograničenja putovanja i prevladavajući ekonomski uslovi. Vremenom se očekuje da će prva dva faktora podržati oporavak, dok bi pogoršanje ekonomskog okruženja moglo sve više opteretiti oporavak, navodi UNWTO.

Turistički potencijal imamo i primjetni su pomaci

O tome koliko je sam turistički potencijal prilagođen za osobe s invaliditetom u našem društvu, Ajla Hadžović, turistički vodič sa dugogodišnjim iskustvom kaže da nažalost, činjenice ne idu baš u prilog tome kada se govori o mjestima koja bi bila prilagođena osobama s izvjesnim poteškoćama ili invaliditetom. “Međutim, tendencija u svijetu jeste da se sve više unaprijede mehanizmi koji bi približili turizam svim kategorijama posjetilaca pa tako i kod nas.”

Kanton Sarajevo raspolaže posebnim turističkim kapacitetima za rehabilitaciju, koji su u potpunosti prilagođeni potrebama osoba sa invaliditetom. Treba naglasiti da gosti ovih kapaciteta ne moraju konzumirati usluge rehabilitacije ili banjskog tretmana, nego u Sarajevu mogu boraviti isključivo turistički.

“Do sada nismo imali izraženo  interesovanje niti pojedinačno, niti od strane turističkih agencija za posebnim turističkim sadržajima za osobe sa invaliditetom”, navodi se u saopštenju Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

U Bosni i Hercegovini trenutno nemamo baš mnogo mjesta koja bi obuhvatila istovremeno sve kategorije osoba s poteškoćama. “Ipak, možemo reći da je primijetno kako muzeji i pojedine institucije sve više uvode različita pomagala, poput audio vodiča. Ne možemo reći isto za osobe sa slušnim poteškoćama, s obzirom da nema dovoljno tumača za znakovni jezik koji bi sadržaj preveli i tumačili na znakovnom jeziku te ga tako učinili dostupnim ovoj kategoriji posjetilaca. Dakle, na tome treba još mnogo poraditi”, mišljenja je Hadžović.

Sezona 2019. se smatra izuzetno uspješnom, glede na to da su u toj godini turisti u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.640.717 posjeta. Tako smo imali najviše posjeta iz Kine, Saudijske Arabije, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Poljske, Njemačke, Francuske. Među najposjećenijim mjestima su Sarajevo, Mostar i Međugorje. Nažalost, ove godine Bosna i Hercegovina je prema statistikama izgubila oko pola miliona turista usljed pandemije koronavirusa.

Projekat Mali ambasadori Sarajeva, ujedno i prvi takvoga tipa, koji su pokrenuli turistički djelatnici istoimenog udruženja 2019. godine, a u saradnji s turističkom agencijom Insider Sarajevo, podrazumijeva besplatne pješačke ture kojima se nastoji uvesti najmlađe članove našega društva u historiju, tradiciju i kulturu grada. “Svjesni smo činjenice da obrazovanje u našoj zemlji vapi za reformama i promjenama kako u nastavnom planu i programu, tako i u konceptu obrazovanja. Glede na to, ovim projektom želimo djecu upoznati s okolinom u kojoj žive, razviti svijest o kulturnom nasljeđu na posve drukčiji, praktičan način, tako da dođu u izravan kontakt sa sadržajem o kojem im se govori tokom nastave.”

Osim toga, Mali ambasadori Sarajeva su u nekoliko navrata organizovali obilaske za djecu sa Downovim sindromom, čime su željeli pokazati kako postepeno idemo ka inkluziji različitih kategorija djece te kako sva djeca imaju pravo na to da im se sadržaj adekvatno prilagodi. “Smatramo da niti jedan mališan ne smije biti uskraćen za spoznaju o gradu u kojem živi i o onome što naš grad posjeduje. Na ovaj način pomažemo obrazovanju i odgoju budućih generacija te unosimo novine u način predstavljanja nastavnog sadržaja”, poručuje Hadžović.

Budući da je projekat bio izuzetno dobro prihvaćen od nastavnika i učenika, o čemu govori činjenica da je preko 2.000 djece učestvovalo u njemu, 2020. godine u januaru i februaru krenuli su sa novom sezonom Malih ambasadora. Međutim, pandemija koronavirusa je primorala Udruženje “Mali ambasadori Sarajeva” obustaviti sve terenske aktivnosti koje su potom usmjerili ka internetu i društvenim mrežama. Tako su putem Facebook i Instagram profila redovno objavljivali raznovrstan sadržaj za mališane, a na YouTube kanalu su učinili dostupnim vodič za Sarajevo u audio i video izdanju.

Tokom mjeseca avgusta, Općina Stari Grad i načelnik Općine su podržali ovaj projekat, tako da Mali ambasadori nastavljaju neumorno raditi na obrazovanju mališana i istovremeno promociji našega grada. Obilasci su i dalje besplatni, a svakog ponedjeljka, srijede i subote u 10:00h u agenciji Insider Sarajevo mališani su se družili željni zabave i znanja. Tu su bili i dnevni kampovi za djecu i drugi izleti koje su vodilicertificirani vodiči, a ukoliko se među djecom nalazilo i dijete sa poteškoćama, u pratnji je bio i odgovarajući asistent.

“Kako smo već prethodno rekli, s obzirom na to da sam sadržaj nije baš najbolje prilagođen svim kategorijama osoba s poteškoćama, ne možemo govoriti o nekoj velikoj potražnji. Međutim, treba reći da je u ovome polju dosta prostora za novine, što znači da će se u budućnosti definitivno raditi na širenju ponude i za druge kategorije posjetilaca. Primjerice, sve su aktivnije organizacije gluhonijemih osoba u svijetu koje kreiraju promo materijale tumačene na znakovnom jeziku, kako bi se pomenuta populacija aktivno uključila u savremene tokove turističke industrije i tako dodatno doprinijela njenom širenju”, zaključuje Hadžović.

Izvor: Global Analitika /Autor: Anesa Agović

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *