INFO

UN i EU oštro osuđuju trenutno stanje migracija u BiH

 

Broj osoba koje ilegalno ulaze u Bosnu i Hercegovinu značajno se povećao u odnosu na 2018. godinu. U 2019. godini vlasti su otkrile 29.302 migranta u poređenju sa 23.977 u 2018. godini, gdje je porijeklo migranata većinski bilo Pakistana, Afganistana i Iraka. Krajem avgusta 2020. godine u zemlji je bilo prisutno približno 10.000 migranata i azilanata, a otprilike 6.500 se nalazi u sedam privremenih prihvatnih centara koje finansira EU u Unsko-sanskom i Sarajevskom kantonu, navodi se u izvještaju Evropske unije za 2020. godinu. Prema izvještajima u medijima, trenutno je u Bosni i Hercegovini oko 8.500 migranata, iako osobama u pokretu nije od interesa ostanak ovdje, navodi se da je u posljednje dvije i po godine već 55.000 osoba u pokretu prošlo kroz BiH na putu ka Evropi.

Iako je preko 70 miliona eura proslijeđeno od strane Evropske unije na ime migrantske krize u Bosnu i Hercegovinu, u navedenom izvještaju objekti koji su određeni kao privremeni prihvatni centri su ocijenjeni kao nezadovoljavajućim da osiguraju sklonište i zaštitu onima kojima je potrebna.

“Nadležni uredi i agencije Ministarstva sigurnosti (Sektor za imigraciju i readmisiju; Služba za poslove sa strancima) imaju značajno nedostatak osoblja i dijelom su nedovoljno opremljeni. Vlasti na svim nivoima vlasti pokazale su se nesposobnima da koordiniraju svoje napore i dodijele odgovarajuće prostorije prihvatnim centrima za premještanje azilanata i migranata iz najugroženijih lokalnih zajednica”, naglašeno je u izvještaju Evropske unije.

O samoj igri prebacivanja odgovornosti i nedovoljnog angažmana relevantnih institucija i organizacija, kako domaćih, tako i međunarodnih, kao posljedicu imamo da se Bosna i Hercegovina ne može izboriti sa migrantskom situacijom. Sam nedostatak međuinstitucionalne saradnje i koordinacije rezultirao je i tokom 2019. godine protjerivanje migranata u prihvatni centar Vučjak, koji je nakon kampanje koja je odjeknula u svjetskim medijima, zatvoren zbog uslova koji su nehumani i nisu dostojanstveni za ljudsko biće. Sada ponovo već 01. oktobra 2020. godine, vlasti Unsko-sanskog kantona su prisilno zatvorili prihvatni centar Bira, kojim je rukovodila UN agencija, Međunarodna organizacija za migracija (IOM).

“Ovako izgleda početak humanitarne krize. Izvan nehumanosti najprije, teško je vidjeti kako se ovakva aktivnost bavi legitimnom zabrinutošću lokalnih građana. To će samo povećati broj ljudi koji već spavaju u Bihaću i oko njega”, upozorio je predstavnik IOM-a u Bosni i Hercegovini, dok su stotine migranata prisilno uklonjeni iz smještaja koji vodi IOM, a koji gotovo dvije godine pruža utočište migrantima i izbjeglicama.

Ipak, kao odgovor na ovakav potez lokalne vlasti se smatra opravdanim, uzimajući u obzir sveukupno stanje i preopterećenost Unsko-sanskog kantona. “Spremni smo pružiti tehničku pomoć, vjerujemo da na Lipi ima dovoljno prostora i da se može izgraditi adekvatan kamp za dvije do tri hiljade migranata”, rekao je Nermin Kljajić, službenik lokalne vlasti za BHRT. Sa Kljajićem se slaže i gradonačelnik Bihaća, Šuhret Fazlić, koji kaže da je policija zatvorila kamp i da je ta priča završena, jer i u kampu Lipa ima dovoljno prostora da se primi i do dvije hiljada migranata.”Nije mi jasno zašto se ne ide na Lipu. U taj kamp je do sada uloženo oko dva miliona KM”, izjavio je Fazlić za Srnu.

EU ipak smatra da je odgovor na migracijske tokove i dalje neadekvatan i pokazuje značajne institucionalne i koordinacijske slabosti. Većina odgovornosti pala je na Unsko-sanski kanton i Kanton Sarajevo. Političko nečinjenje i negativna retorika podrivaju pravovremeno pružanje zaštite i pomoći u skladu s međunarodnim standardima.

Bosna i Hercegovina bi trebala preuzeti punu odgovornost za upravljanje prihvatnim centrima i usvojiti efikasne planove za nepredviđene slučajeve kako bi se nosila s mogućim budućim povećanjima.

I Ujedinjeni narodi u Bosni i Hercegovini (UN BiH) svjesni su izazova sa kojima se vlasti i lokalne zajednice suočavaju kada rješavaju složeno pitanje migracija. Vlasti i zajednice u Unsko-sanskom kantonu poduzele su važne napore da smjeste i ugoste one koji pristižu i često su to činile uz ograničenu podršku. Međutim u saopštenju za javnost UN BiH skreće pažnju na činjenicu da je šatorski kamp Lipa već pun i nije opremljen za zimski smještaj. “Prihvatni kapaciteti u Sarajevu su takođe popunjeni. Kako se približava zima i padaju temperature, stotine izbjeglica, migranata i azilanata u Bosni i Hercegovini nemaju pristup sigurnom smještaju, čak ni u njihovom najosnovnijem obliku. Ujedinjeni narodi su posebno zabrinuti da će ove aktivnosti potkopati izolacijske kapacitete i preventivne mjere COVID-19, što će rezultirati povećanim zdravstvenim rizicima za izbjeglice, migrante, tražitelje azila i opću javnost”, navodi se u saopštenju.

Guardian i Amnesty International upozoravaju na kršenje ljudskih prava osoba u pokretu

Ono što pogađa Bosnu i Hercegovinu, pogađa i zemlje koje se nalaze na Zapadno-balkanskoj ruti, iako prema riječima mnogih aktivista, BiH prisilno postaje sabirni centar za osobe u pokretu. Samim time što je jedan dio Bosne i Hercegovine najviše pogođen, te teret migracija nije raspoređen širom Bosne i Hercegovine, i lokalne vlasti i građani Unsko-sanskog kantona postaju nervozniji i ne žele da budu taoci ni prebacivanja odgovornosti niti osoba u pokretu. Ipak, publicitet koji Bosna i Hercegovina dobija na međunarodnom nivou zbog neadekvatnog rješavanja migrantske situacije, samo šteti ugledu zemlje, ali i direktno narušavamo ljudska prava osoba u pokretu.

“Oko 10.000 migranata “u prolazu” i izbjeglica zaglavilo je u maloj balkanskoj zemlji i već se suočava sa kroničnim nedostatkom smještaja. Barem svaka četvrta živi izvan uređenih objekata”, navodi Guardianpovodom zatvaranja kampa Bira. Guardian dalje navodi da će u narednih nekoliko dana vlasti u Krajini isprazniti i drugi kamp od njegovih 700 stanovnika, bez informacija gdje će biti poslani. “Lokalne vlasti na tom području već se dugo žale da snose glavnu težinu evropskih problema migracija, optužujući druge dijelove svoje siromašne zemlje da nisu pomogli.”

Odgovarajući na nasilno uklanjanje stotina migranata i azilanata od strane vlasti u Bosni i Hercegovini iz službenog centra za smještaj, koji je gotovo 400 ljudi ostavio bez skloništa i osnovne podrške, istraživačica Amnesty International za Balkan, Jelena Sesar je izjavila: “Odluka bosanskih vlasti, zbog koje su stotine ljudi ostali da tumaraju ulicama i šumama tražeći sklonište, dok potpuno opremljeni centar sjedi prazan, prkosi vjerovanju.”

Sesar naglašava ulogu Evropske komisije u samom rješavanju migrantske situacije, te poziva na užu saradnju sa vlastima u Bosni i Hercegovini kako bi hitno pronašli rješenje za smještaj i pružanje humanitarne pomoći ljudima koji su “zaglavljeni” u zemlji. “Kako temperature padaju, vlasti bi trebale poduzeti korake kako bi izbjeglicama i migrantima omogućile da se prežive zimu, umjesto da se politikom igraju sa njihovim životima. Evropski lideri ne mogu govoriti ‘Nema više Morija’, dok istovremeno zanemaruju nevolju očajnih ljudi koji spavaju pod otvorenim nebom bez vode, hrane i medicinske podrške na pragu EU.”

EU akcentira da je odgovor na migracijske tokove i dalje neadekvatan i pokazuje značajne institucionalne i koordinacijske slabosti.

“Većina odgovornosti pala je na Unsko-sanski kanton i Kanton Sarajevo. Političko nečinjenje i negativna retorika podrivaju pravovremeno pružanje zaštite i pomoći u skladu s međunarodnim standardima. Bosna i Hercegovina bi trebala preuzeti punu odgovornost za upravljanje prihvatnim centrima i usvojiti efikasne planove za nepredviđene slučajeve kako bi se nosila s mogućim budućim povećanjima broja osoba u pokretu”, naglašeno je u ključnim nalazima izvještaja EU za Bosnu i Hercegovinu.

Sve je više informacija u zadnja tri mjeseca koje govore da nervoza i pritisak među migrantima stalno raste, što svjedoče međusobni sukobi, ali i drugi incidenti, posebno na prostoru USK. Prema izjavama policijskih dužnosnika, ali i predstavnika vlasti, te stanovništva koje živi u blizini prihvatnih centara, kao i onih ilegalnih lokacija na kojima borave migranti, nisu zabilježeni napadi od strane migranata na mještane, niti je bilo većih nasrtaja na imovinu. Međutim bilježeni su primjeri provala u kuće, naročito one napuštene, zatim i sitne krađe, te manji broj incidenata sa lokalnim stanovništvom. Ali, ako se uzme u obzir da pored pandemije COVID-19, dolazi i zimski period, a nema dovoljno osigurani smještajnih prostora za migrante, nije isključeno da nervoza među migrantima dodatno raste, što može dovesti di novih unutarnjih sukobljavanja, ali i drugih načina ispoljavanja reakcija kao posljedice stanja u kojem se migranti nalaze.

Stoga je neophodno da se odrede mjesta za gradnju objekata i uz podršku UN i EU osiguraju sredstva za stvaranje adekvatnih uslova smještaja, čime se postiže efekat na smanjenje nezadovoljstva, neurotičnosti i psihoze među migrantima. Na taj način bi bili relaksirani i odnosi između migranata i lokalnog stanovništva te bi nivo sigurnosti bio viši.

Izvor: Global Analtika/Safet Mušić

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *